Saborska zastupnica Centra Viktorija Knežević upozorila je da hrvatski državljani u inozemstvu u praksi jako teško ostvaruju pravo glasa. „Sukladno Ustavu, državljani koji su odjavili prebivalište u Hrvatskoj mogu glasati isključivo u našim sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava, što u mnogim slučajevima znači višesatna putovanja, slobodan dan na poslu i vlastiti trošak putovanja“, rekla je Knežević, dodajući i da bi za više od 500 tisuća iseljenika koji nisu odjavili prebivalište pa imaju pravo glasa u Hrvatskoj, trebali omogućiti elektroničko glasanje.
„Nedopustivo je da Konačni prijedlog zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, u nijednom članku ne spominje način na koji Hrvati izvan domovine ostvaruju svoje najosnovnije građansko pravo, pravo glasa“, upozorila je saborska zastupnica Centra Viktorija Knežević, ističući da bi upravo ovaj zakon trebao biti temelj izgradnje sustavnog, modernog i ravnopravnog odnosa s milijunima naših državljana izvan Hrvatske.
Podsjećajući da je na parlamentarnim izborima 2024. izlaznost hrvatskih državljana u inozemstvu bila jako niska, niža od 5 posto, pojasnila je da razlog tome nije nedostatak želje za glasanjem, nego nemogućnost ostvarivanja tog prava u praksi. „Sukladno Ustavu, državljani koji su odjavili prebivalište u Hrvatskoj mogu glasati isključivo u našim sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava, što u mnogim slučajevima znači višesatna putovanja, slobodan dan na poslu i vlastiti trošak putovanja“, rekla je Knežević.
S druge strane, Hrvatska ima više od 500 tisuća iseljenika koji nisu odjavili prebivalište, a imaju pravo glasa u Hrvatskoj do pet godina nakon stvarnog iseljenja. „Za njih bi se elektroničko glasanje moglo omogućiti već danas, i to izmjenom zakona, bez potrebe za promjenom Ustava. To nije političko, nego ustavno i demokratsko pitanje, odnosno pravo koje razlikuje građanina od promatrača“, poručila je zastupnica Centra, dodajući da u Hrvatskoj imamo gotovo sve preduvjete, osim političke volje.
„Zato pozivam sve kolegice i kolege u Saboru da ovu temu ne tretiramo kao tehničko pitanje ili zahtjev jedne interesne skupine. Ustav možemo i trebamo promijeniti, ako je to jedini način, za one koji su odjavili prebivalište. Ali za one koji ga još imaju, možemo početi odmah, izmjenom zakona. Ako Hrvatska doista želi povezati svoje iseljeništvo s domovinom, ako želimo izgraditi modernu, otvorenu, globalno povezanu državu – onda to mora početi priznanjem i ostvarivanjem prava glasa za sve njezine građane. Jer bez prava glasa, zajedništvo postaje parola, a demokracija šuplja forma“, zaključila je Knežević.
