Ideje za bolju budućnost Hrvatske na velikoj konferenciji Centra „Opasne ideje – Sve dobro što ste oduvijek željeli Hrvatskoj, a nitko se nije usudio provesti“ predstavili su brojni stručnjaci. Pogledajte o čemu su govorili.
Direktor ZICER-a Frane Šesnić na konferenciji je predstavio ideju o brendiranju Hrvatske kao mjesta na kojem se može jednostavno eksperimentirati s novim tehnologijama. Šesnić vjeruje da se Hrvatska, iskorištavanjem prirodnih potencijala, može brendirati kao energetski održiva zemlja u kojoj se proizvodi zdrava hrana i koja potiče zdrav život. Predlaže i transformaciju Jadranske magistrale u biciklističku stazu, što bi, kaže, privuklo bicikliste iz cijelog svijeta.
Istraživačica Javnog znanstvenog instituta Dubravka Jurlina Alibegović predstavila je prijedlog za teritorijalnu reorganizaciju. Hrvatska je, smatra, rascjepkana na prevelik broj malih, nedovoljno kapacitiranih lokalnih i regionalnih jedinica pa prijedlaže da rascjepkane gradove i općine teritorijalno integriramo, kako bi postali financijski održivi i imali motivirane, educirane službenike koji će biti u stanju odgovoriti potrebama građana. “To se može napraviti na više načina, a prvi preduvjet je da država iznjedri strategiju nove teritorijalne organizacije. Jedan način je teritorijalna integracija, kroz dobrovoljno i obvezno spajanje općina i gradova. Drugi način je da se općine i gradovi povežu u određene asocijacije, odnosno udruženja kako bi zajednički pružile određene usluge svojim građanima”, rekla je znanstvenica.
Glavni urednik portala srednja.hr Marko Matijević govorio je o zaustavljanju korupcije u akademskoj zajednici, a predložio je reviziju svih napredovanja profesora kroz programske ugovore, redukciju preklapajućih studijskih programa i internacionalizaciju natječaja za posao.
Sociolog Dražen Lalić na konferenciji je govorio o njemačkom modelu financiranja vjerskih zajednica, prema kojem je plaćanje “crkvenog poreza” dobrovoljno pa građani mogu sami odlučiti kojoj će vjerskoj zajednici ili humanitarnoj udruzi dati svoj novac.
Agroparkovi u kojima bi se u tax free zonama mogli razviti mala polja proizvodnje zdrave hrane, bili su tema izlaganja poduzetnika Borisa Šuljića. Mali gradovi, kako je istaknuo, nemaju kapacitet upravljanja urbanističkom politikom i to treba mijenjati.
Dirigent, glazbeni pedagog i magistar ekonomije Igor Vlajnić zalaže se za potpunu transparentnost u kulturi. Zbog novog zakona, kultura u Hrvatskoj sada ide u suprotnom smjeru, a politička moć će, upozorio je, izravno utjecati na njezin veliki dio.
Pravnica Maja Đerek predložila je da jedinice lokalne samouprave upravljaju nekretninama na svom području, a ne da svaki grad, kao što je sada slučaj, ovisi o volji Vlade hoće li se smilovati i dati neko zemljište za određeni projekt.
Profesor filozofije i i politički aktivist iz Zadra Marko Vučetić na konferenciji je govorio o ograničavanju političkih mandata na dva, za bilo koju funkciju. To bi, među ostalim, djelovalo antikorupcijski.
Opasna ideja poduzetnika Mate Jankovića je isplata bruto plaća radnicima, kako bi se stvorila svijest o tome koliko koštaju usluge države koje su često nedostupne i skupe.
Ekonomistica Vedrana Pribičević smatra da bi drugi mirovinski stup trebalo liberalizirati. Po uzoru na Estoniju, građanima bi trebalo omogućiti dobrovoljne uplate u drugi mirovinski stup i mogućnost slobodnog raspolaganja uplatama, uz plaćanje poreza na dohodak ako se uplate povuku. To bi omogućilo zdravu konkurenciju među mirovinskim fondovima, povećalo prinose za korisnike i smanjilo utjecaj politike na njih.
Odvjetnica Viktoria Knežević na konferenciji je govorila o racionalizaciji broj zaposlenih u javnoj upravi u jednom izbornom ciklusu. Potrebno je definirati opseg posla, optimalan broj ljudi za zadatke, testiranjem i ocjenjivanjem utvrditi najkvalitetnije ljude za zadatke i izraditi višegodišnji program otpuštanja viškova.
Znanstvenik Janoš Terzić poručio je da sve izbore u znanosti, od profesora, preko dekana, do rektora, treba temeljiti na znanstvenoj izvrsnosti, odnosno citatima i kvaliteti časopisa njihovih znanstvenih članaka.
Povjesničar i profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Hrvoje Klasić govorio je o suočavanju s prošlošću, naglasivši da se mora temeljiti na znanstvenim činjenicama, multiperspektivnom pristupu, spremnosti na dijalog s neistomišljenicima i uvažavanju argumenata.
Prema riječima Tonija Šćulca, znanstvenika i docenta na splitskom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, Hrvatska treba postati zemlja u kojoj vlada meritokracija, kao i zemlja u kojoj se odluke temelje na podacima, činjenicama, analizama i istraživanjima.
Menadžer Josip Budimir poručio je da bi za veću podršku javnosti u borbi protiv korupcije korisno bilo više ukazivati na financijske posljedice takvih aktivnosti. Smatra da sudske postupke treba provoditi uspješnije, ne samo za povrat neopravdano stečene koristi, nego i za štetu prouzrokovanu počinjenjem koruptivnog djela, ali i štetu koju državni dužnosnici i ostali počine grubim kršenjem svojih obveza u obavljanju javnih dužnosti. Štetu nastalu činjenjem i propuštanjem činjenja treba tretirati jednako.
Dizajner i predavač na sveučilištu VERN i Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci Branimir Lazanja smatra da je nužno uvesti edukaciju i regulaciju u probleme vizualnog zagađenja prostora, odnosno narušavanja kvalitete života uzrokovanog vizualnim podražajima.
Opasna ideja parazitologa Relje Becka je Hrvatska kao predvodnik proizvodnje vrhunske i zdrave hrane bazirane na kontroli parazita, a ne nekontroliranom korištenju lijekova, što izaziva rezistenciju. Europa teži za takvim modelom, a Hrvatska u nekim primjerima već danas prednjači u takvoj proizvodnji hrane.
Srednjoškolska nastavnica i administratorica nastavničke grupe 45 minute Tamara Šoić predložila je uvođenje licenciranja školskih ravnatelja, umjesto trenutnog biranja prema podobnosti, a ne sposobnosti. Šoić je istaknula da treba proširiti dobru praksu koju su uveli Split i Zagreb, odnosno biranje članova školskih odbora putem javnog poziva, a ne političkih imenovanja.
Potpredsjednik Centra, arhitekt Marin Račić, na konferenciji je predložio brže, lakše i jeftinije ishođenje građevinskih dozvola, i to na temelju idejnog, a ne glavnog projekta, koji trenutno služi samo za dobivanje dozvole i nije dovoljan da bi se po njemu gradilo.
IT-jevac, poduzetnik, STEM edukator i član Hrvatske udruge Linux korisnika Ivan Guštin predložio je da se uvede obveza isporuke otvorenog koda za softvere koje na račun poreznih obveznika naručuje država. Tako bi se omogućilo da te softvere održavaju i nadograđuju druge tvrtke, što bi potaknulo konkurenciju, donijelo uštede i spriječilo pogodovanja.
Predsjednik Nadzornog odbora KoHOM-a i predsjednik Odbora za zdravstvo Skupštine PGŽ Leonardo Bressan govorio je o rješavanju problema nedostatka liječnika obiteljske medicine, kroz sustavno povećanje materijalnih prava i osiguravanje smještaja u manjim mjestima.
Opasna ideja potpredsjednice Centra Lane Pavić temeljena je na radu najboljih suvremenih svjetskih političkih teoretičara, a tiče se borbe protiv dominantnog medijskog diskursa o ljudskoj ilegalnosti. Pavić je istaknula kako nečiji postupak može biti legalan ili ilegalan, ali ljudi, pa tako i migranti ne mogu biti ilegalni jer se time negira njihovu čovječnost. Negiranjem nečije čovječnosti, umanjuje se šansa za kvalitetnom integracijom koja je i bez toga izuzetno težak i neizvjestan proces koji bi, u svrhu što većeg uspjeha za obje strane, trebao započeti već na samoj granici.
Saborska zastupnica Centra i IT menadžerica Marijana Puljak vjeruje da je elektroničko glasanje put prema većoj participaciji građana u donošenju odluka, na svim razinama. Njegovim uvođenjem povećala bi se izlaznost birača na izbore, osiguralo bi se glasanje isključivo birača koji imaju pravo glasa i ujedno eliminiralo pogreške do kojih dolazi pri prebrojavanju. Njezina najopasnija ideja je da pojedinac može zaista promijeniti stvari.
Luka Jadrić, općinski vijećnik u Općini Seget, na konferenciji Centra govorio je da ljude treba uključiti u politiku i učiniti je zabavnom. Jadrić dolazi iz općine Seget u kojoj od 1993. vlada HDZ na suspektan način. Kada se ljudi organiziraju, kako je poručio, moguće je ostvariti dobar rezultat na izborima i mijenjati svoju sredinu.
Izvršni urednik Buga Dragan Petric predložio je uvođenje Ministarstva informacijske tehnologije (IT-a) po uzoru na brojne napredne zemlje. Ministarstvo bi oslobodilo IT industriju viška birokracije, smanjilo poreze i namete novim tvrtkama i mladima, investiralo u startupove, stipendiralo studiranje na privatnim sveučilištima te poticalo učitelje matematike i informatike.
Sva izlaganja sudionika konferencije dostupna su na You tube kanalu Centra.
