„Direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić trebao bi se baviti sustavom koji vodi, umjesto da građanima određuje koliko smiju ulagati u turistički smještaj“, poručio je politički tajnik Centra Igor Skoko, komentirajući Staničićevu izjavu da je turistička ponuda nadmašila potražnju pa treba smanjiti broj apartmana.
„Direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić trebao bi se baviti sustavom koji vodi, umjesto da građanima određuje koliko smiju ulagati u turistički smještaj“, poručio je politički tajnik Centra Igor Skoko, komentirajući Staničićevu izjavu da je turistička ponuda nadmašila potražnju pa treba smanjiti broj apartmana.
„Nejasno je zašto bi njega uopće trebalo biti briga za to. Svaki poduzetnik, pa tako i iznajmljivač u turizmu, ulaže vlastiti novac i preuzima rizik. Procjena ponude i potražnje mora biti njegova odgovornost“, rekao je Skoko.
Prema njegovom mišljenju, ponuda koja je premašila sve granice zdravog razuma je ponuda – turističkih zajednica „Imamo ih 300-tinjak i prisiljeni smo ih financirati, dok je realna potražnja ljudi koji rade u turizmu za njima jednaka nuli. Samo Hrvatska turistička zajednica troši oko 60 milijuna eura godišnje, a koliko trošimo na sve ostale turističke zajednice nemamo pojma jer konsolidirani podaci ne postoje. Sigurno je riječ o desecima, ako ne i stotinama milijuna eura“, istaknuo je.
Skoko smatra da cijeli sustav treba reformirati tako da privatni sektor sam osniva udruženja koja će financirati promidžbu i marketing svojih usluga i destinacija. „Ljudi koji ulažu vlastiti novac i žive od turizma najbolje znaju kako promovirati ono što nude. 60 milijuna eura koje danas troši HTZ privatni sektor sigurno može potrošiti bolje i učinkovitije“, rekao je, ističući da odgovornost za razvoj turizma, kao i za razvoj općenito, treba decentralizirati i prepustiti gradovima i općinama.
„Neka svaki grad i svaka općina sami odluče žele li i gdje imati apartmane ili hotele, žele li ograđene plaže te žele li porez na nekretnine ili porez na dohodak od nula ili 50 posto. Nema smisla da Zagreb odlučuje što je dobro za Split ili Dubrovnik, kao što ne bi imalo smisla da se razvojem Pule ili Osijeka upravlja iz Splita“, zaključio je Skoko.
